VIJESTI

Udruženje Poslodavaca Brčko Distrikta

Indeks članka

ODRŽANO PREDAVANJE U OKVIRU PROJEKTA NA TEMU " ENERGETSKA EFIKASNOST " OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Udruženje poslodavaca Brčko distrikta BIH je u utorak, 04.06.2024. godine u okviru Projekta " Globalni trendovi i lokalni razvoj privrede Brčko distrikta BIH " održalo predavanje na temu: " Energetska efikasnost " obnovljivi izvori energije kako bih se poslodavci i svi zainteresovani upoznali sa aktuelnostima iz ove oblasti.

Predavači su bili šef Pododjeljenja za razvoj i strategiju komunalnih usluga u Vladi distrikta Brčko GOSP. Predrag Ljubojević i inženjer za projektiranje obnovljivih izvora energije gosp. Zvonko Filipović.

Predsjednik Udruženja poslodavaca Brčko distrikta BIH gosp.Milijan Mirković, naveo da je tom prilikom da je izbor predavača možda i najbolji u ovom trenutku, jer se na ovaj način zaokružuje teoretski i praktični dio koji upravo i interesuje brčanske poslodavce. Vidjećemo, rekao je, u kojoj fazi se nalazi zakonska regulativa iz oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Brčko distriktu, da li je došlo pravo vrijeme za investiranje u ovu oblast i, konkretno, kako praktično izgleda postupak implementacije obnovljivih izvora energije.

Obnovljivi izvori energije, poput solarne, vjetroelektrane ili hidroelektrane postaju sve isplativiji jer tehnologija napreduje, troškovi proizvodnje se smanjuju, a svijest o zaštiti životne sredine raste. Ipak, tačna isplativost zavisi od mnogo faktora kao što su lokacija, veličina projekta, subvencije i druge okolnosti - rekao je gosp. Ljubojević.

Inženjer za projektovanje obnovljivih izvora energije gosp. Zvonko Filipović istakao je da se on na ovom predavanju uglavnom bazirao na proizvodnju električne energije za vlastite potrebe. Praksa je pokazala da je ulaganje u obnovljive izvore, generalno u solarne elektrane, isplativo - rekao je gosp. Filipović.

Kako je rečeno, na predavanju obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se obnavljaju prirodno i neiscrpno, poput sunca, vjetra, vode i biomase. Njihova upotreba je od velike važnosti za očuvanje životne sredine i smanjenje emisije štetnih gasova. Postoje različiti načini korišćenja obnovljivih izvora energije, kao što su solarne elektrane, vjetroelektrane, hidroelektrane i druge tehnologije koje doprinose održivom razvoju.

Ukoliko ste propustili da prisustvujete na prethodnom predavanju kojeg smo organizovali iz oblasti energetske efikasnosti - obnovljivih izvora energije, možete to uraditi putem sljedećeg linka: https://www.youtube.com/watch?v=wqE-a1iTPsU 

1 1 1 1 1

 


OBJAVLJEN 4. JAVNI POZIV CHALLANGE FONDA ZA PEIJAVU INOVATIVNIH POSLOVNIH IDEJA

Privredni subjekti iz Bosne i Hercegovine i Švedske sa inovativnim poslovnim idejama, proizvodima ili uslugama koje mogu dovesti do povećanja konkurentnosti, smanjenja nezaposlenosti, i održivog društveno-ekonomskog razvoja u BiH, imaju novu priliku dobiti bespovratna sredstva iz Challenge fonda u okviru Četvrtog poziva za prijavu inovativnih poslovnih ideja.

Na raspolaganju je budžet čiji je indikativni iznos 400.000 evra, a rok za dostavljanje aplikacija je 01.07. 2024. godine do 16:00 sati.

Za potencijalne korisnike iz kategorije startup-a, koji su registrovani najmanje šest mjeseci, a najduže dvije godine, predviđen je maksimalni iznos granta do 10.000 evra, dok je za korisnike iz kategorije zrelih privrednih subjekata do 250 zaposlenih, koji posluju dvije godine i više, maksimalan iznos grant sredstava do 30.000 evra. Aplikanti su obavezni obezbijediti i minimalno vlastito učešće od 50% ukupne vrijednosti predloženog projekta. Period implementacije projekta ne može trajati kraće od tri mjeseca i duže od 12 mjeseci.

Mogućnost prijavljivanja na javni poziv provodi se isključivo putem online apliciranja na elektronski sistem za apliciranje i evaluaciju (eMSAE) koji se nalazi na web stranici www.c2c.ba, gdje je dostupan i Vodič za aplikante, koji je sastavni dio Aplikativnog paketa.

 


ODRŽAN OKRUGLI STO NA TEMU: "ZAPOŠLJAVANJE STRANACA"

Udruženje poslodavaca Brčko distrikta BIH je dana, 10.05.2024. godine organizovalo okrugli sto na temu „Zapošljavanje stranaca“ u Omladinskom centru u Brčkom, gdje je potvrđeno da je iz godine u godinu povećana potražnja za stranom radnom snagom.

Učešće u okruglom stolu su uzeli Svijetlana Pajić, Inspektor za strance u Službi za poslove sa strancima, Željko Pekić, Inspektor za rad i radne odnose Inspektorata Brčko distrikta BiH, Marijana Petrović Pekez, Stručni savjetnik za pravne poslove i ljudske resurse Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, te Ramiz Bečić, Sudski vještak ekonomske struke, certifikovani knjigovođa sa dugogodišnjim iskustvom na poslovima u vezi sa zapošljavanjem stranih radnika kao i poslodavci veoma zainteresovani za aktuelnu temu.

Ramiz Bečić, sudski vještak ekonomske struke i vlasnik Agencije za računovodstvo i reviziju u Distriktu koja pruža usluge na prostoru cijele BiH je istakao da poslodavci generalno imaju problem sa pronalaskom naše radne snage, jer je nažalost nema na ovim prostorima, te da se veliki broj privrednika sa prostora BiH sve više suočava sa nedostatkom radne snage, a najviše onih u oblastima građevine i ugostiteljstva.Kada je u pitanju procedura dobijanja radne dozvole i vize, gosp.Bečić je naveo da svake godine Savjet ministara donese određeni broj kvota radnih dozvola raspoređenih na teritoriji Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta.

Što se tiče zapošljavanja strane radne snage i dobijanja radne dozvole, Zavod za zapošljavanje u Brčkom to uspješno rješava u kratkom vremenskom periodu, kao i uspješno i brzo izdavanje vize u Službi sa poslove sa strancima u Distriktu, istakao je gosp. Bečić, dodajući da se dugo čeka izdavanje stikera za vizu.

Stručni savjetnik za pravne poslove i ljudske resurse u Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta, Marijana Petrović Pekez, je istakla da je primjetan veći broj zahtjeva za izdavanje radnih dozvola u odnosu na prošlu godinu. Navela je da je rok za izdavanje radne dozvole 30 dana, ali ukoliko poslodavac dostavi svu neophodnu dokumentaciju, dozvola se izdaje u toj sedmici kada je i podnijet zahtjev ili maksimalno 10 dana. Prema riječima Petrović Pekez, kvote za izdavanje radnih dozvola su se iz godine u godinu povećavale.

„Godine 2019. nismo imali ni 20 radnih dozvola koje smo izdali u kvoti, dok smo u prošloj godini izdali preko sto radnih dozvola u kvoti i u 2024. godini već ima izdanih 150 radnih dozvola u kvoti“, navela je Petrović Pekez. Poslodavci u Brčkom najveću potražnju imaju za zidarima, tesarima, zavarivačima, tapetarima, armiračima i konobarima, zaključeno je na okruglom stolu. Prema podacima Agencije za rad u zapošljavanje BiH, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini iznosi 6.073, od kojih se na FBiH odnosi 4.295 dozvola, Republiku Srpsku 1.400, a Brčko distrikt 378,od ukupnog broja godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca, na FBiH odnosi se 2.345, Republiku Srpsku 1.000, a na Brčko distrikt 278 radnih dozvola.

Cilj okruglog stola je bio i izvući određene zaključke koji će biti proslijeđeni donosiocima politika, a sve kako bi se poboljšala situacija u ovoj oblasti i olakšalo izvršavanje poslovnih procesa lokalnim poslodavcima. Neki od tih zaključaka su:
1) urediti evidencije nezaposlenih lica na način da se na Zavodu za zapošljavanje nalaze lica koja aktivno traže zaposlenje;
2) izmijeniti Zakon o zapošljavanju stranaca koji nije pretrpio nikakve izmjene zadnjih 14 godina, niti prilagođavanja aktuelnoj problematici;
3) ukinuti godišnje kvote radnih dozvola po uzoru na zemlje u okruženju koje su to uradile, te aktuelne trendove razvijenih zemalja;
4) pojednostaviti procedure za zapošljavanje stranaca u interesu njihovog bržeg zapošljavanja.

 

11 


ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA ZA UČEŠĆE U PROGRAMU STARTUP 10 JE PRODUŽEN DO 11. MAJA 2024. GODINE

Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) poziva zainteresovane startup kompanije da se prijave za učešće u programu razvoja lokalnih kompanija koje posluju u sektorima zelene i plave ekonomije, sa fokusom na procese digitalizacije.

Odabrani kandidati – startup kompanije - će dobiti podršku u vidu kontinuiranih sesija poslovnog “coaching-a”, na kraju kojih će imati priliku da predstave svoje projekte komisiji sastavljenoj od domaćih i međunarodnih stručnjaka koja će izabrati jednog (1) pobjednika.

Pobjednik (najbolje rangirani startup biznis) će dobiti nagradu od 5.000 EUR koja će se dodijeliti u vidu alata za podršku, obuke, usluga ili odgovarajuće opreme, a prema izboru odabranog pobjedničkog startup-a. Dodatno, pobjednički startup će imati mogućnost učešća u programu “Open Innovation” u svrhu povezivanja i uspostavljanja partnerskih odnosa sa zainteresovanim italijanskim kompanijama iz navedenih sektora.

Pravila Poziva za prijavu startup kompanija, koja su objavljena na web stranici STARTUP 10 programa i na web stranici Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD), sadrže sve relevantne informacije o uslovima učešća, prijavi i kriterijima odabira kandidata.

Prijave se vrše popunjavanjem Prijavnog obrasca na engleskom jeziku i podnošenjem Prijave na adresu Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD), Krnete 103, 78250 Laktaši ili putem e-maila na: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., najkasnije do 11. maja 2024. godine (23:59 časova).

Poznavanje engleskog jezika je obavezno!

Za više informacija pogledajte Pravila javnog poziva ili kontaktirajte: Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) na broj telefona: +387 51 491 760, ili na email: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

Poziv za STARTUP KOMPANIJE

Pravila javnog poziva 

Prijavni obrazac.

 


Vijeće stranih investitora u BiH i Agencija za rad i zapošljavanje BiH organizovali stručnu raspravu na temu zapošljavanja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini

Vijeće stranih investitora u BiH i Agencija za rad i zapošljavanje BiH danas su organizovali u Sarajevu stručnu raspravu na temu trenutnog stanja na tržišta rada u Bosni i Hercegovini sa osvrtom na obrazovni sistem i neophodnosti njegovog prilagođavanja potrebama realnog sektora a prije svega potrebama investitora.

Imajući u vidu sveprisutniji problem odlaska kvalifikovane radne snage i nedostatka stručnog kadra, organizatori su prepoznali interes i potrebu za organizovanjem jednog ovakvog skupa na temu aktuelnog stanja na tržištu rada u BiH, zakonske regulative iz oblasti rada i zapošljavanja, te problema neusklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama realnog sektora.

Uvažavajući činjenicu je da su tržište rada i kvalifikovana radna snaga odnosno ljudski potencijali jedan od ključnih elemenata za odluku investitora u kojoj zemlji da uspostave ili prošire svoje poslovanje, cilj održanih stručnih diskusija bio je da se inicira javno-privatni dijalog i stvaranje bolje sinergije između resornih ministarstava, relevantnih partnera, naučnih i obrazovnih institucija sa poslovnim okruženjem i realnim sektorom, po pitanju tržišta rada i radne snage.

U prvom dijelu diskusije koju je moderirala Dina Duraković, tim lider VSI radne grupe za obrazovanje i zapošljavanje, i partner u DMB Partners advokatskom društvu, učestvovali su, Indira Semanić, senior HR biznis partner u kompaniji Nelt, Naida Duvnjak-Šehović, članica uprave i direktorica ljudskih potencijala u kompaniji Aptha Corp, Minela Kurtović, sekretar društva Aptha Corp, Sanja Praštalo komercijalna direktorica u kompaniji Mikroelektronika, te Siniša Veselinović, šef Odsjeka za domaće tržište rada iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Učesnici su se osvrnuli na izazove koji trenutno postoje po pitanju raspoloživosti radne snage, sa akcentom na nužnost uvođenja fleksibilnijih formi zapošljavanja, izazove kod privremenog i povremenog zapošljavanja u BiH, te nužnost olakšavanja procesa zapošljavanja stranaca. Također učesnici su se dotakli i nekih drugih aktuelnih otvorenih pitanja sa kojima se kompanije susreću prilikom praktične primjene radnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini koji je podijeljen na tri radno-pravna režima koja su pri tome neusklađena u mnogim oblastima, što predstavlja veliki problem kompanijama koje posluju na svim političko-teritorijalnim jedinicama u BiH.

Naida Duvnjak:

Rad sa strateškim partnerima iz inozemstva zahtjeva nameće određene standarde, s toga nam je vrlo često potreban angažman visoko ekspertni profil radnika kojih nema na tržištu BiH pa čak ni na regionalnim tržištima rada. Obzirom da se radi o projektnom angažmanu gdje ovi eksperti kroz rad od par mjeseci prenose na domaće radnike svoje znanje, zbog vrlo birokratiziranog procesa dobijanja radnih dozvola njihovo zapošljavanje predstavlja veliki izazov. Zbog toga je neophodno uticati na vlasti da se fleksibiliziraju određene forme angažovanja radnika.

Minela Kurtović:

Za poslodavce idealno bi bilo kada bi se nadležne institucije digitalizirale i uvezale, što bi im olakšalo međusobnu suradnju, čime bi se direktno doprinjelo olakšanju ishodovanja radnih dozvola. To je samo jedan korak u proceduri angažovanja stranih sručnjaka koji donose sa sobom „know-how“ za obuku domaće radne snage. Nažalost kompanije se u trenutne rokove ne mogu uklopiti.

Sanja Praštalo:

Naša kompanija se bavi interno obukom radnika za čiju obuku je neophodno od 6 do 9 mjeseci s obzirom da se radi o visokotehnološkoj kompaniji. Naš najveći izazov je obuka radnika koji se bavi razvojem proizvoda. Mi obučavamo radnike ne na osnovu njihovog formalnog obrazovanja već na osnovu njihove zelje i volje za radom. Veliki izazov ovako obučenih ranika predstavlja njihovo zadržavanje, koje i pored nabolje želje posodavca da im omogućimo najbolje uslove ipak nismo u mogućnosti im ponuditi uslove kao neki svjetski konkurenti, zbog toga što nemamo još uvijek podržavajuće poslovno okruženje.

Indira Semanić:

Moramo brinuti kako da zadržimo našu radnu snagu u zemlji. A svaki put kad imamo potrebu da nešto uradimo za naše zaposlenike kompanije nailaze na prepreke u administraciji. To dovodi do frustracije i radnika i poslodavaca. Zato institucije moraju pokazati malo više empatije i osiguraju okružene i daju podršku poslodavcima te harmoniziraju i izmjene legislativu koja dovodi do tih izazova.

Siniša Veselinović:

Kako bi najbolje bilo prilagoditi obrazovni sistem potrebama tržištima rada, upisna politika mora se mijenjati. Tu ključnu ulogu moraju imati roditelji i obrazovne institucije. Porazno je da naš obrazovni sistem ima 200 sati manje stručne prakse nego recimo u Njemačkoj. Stručne prakse se ne bi trebale obavljati u školama već u firmama. Kada je u pitanju zapošljavanje stranaca, potrebno je slušati potrebe poslodavaca pri čemu ćemo se truditi da Zakon o strancima BiH se izmjeni te ukinu kvote, po ugledu na susjedne zemlje ili da se taj sistem liberalizira u smislu ukidanja kvota za deficitarna zanimanja.

U drugom dijelu diskusije koji je moderirala Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u BiH, razgovarano je o obrazovnom sistemu u BiH, pripremama za rad i tržište rada, poslovima budućnosti te načinima na koji se obrazovni sistem može prilagoditi potrebama realnog sektora, gdje su spomenuti neki od vrlo uspješnih primjera edukacije postojeće i buduće radne snage ali i razvoja korporativne kulture u kompanijama koji su ključni za privlačenje i zadržavanje zaposlenika. Učesnici ovog dijela stručne rasprave su bili Ronald Sudić, član uprave za ljudske potencijale i korporativnu kulturu u UniCredit Bank d.d. Mostar, Hajdi Mostić, članica uprave kompanije Telemach i predsjednica Upravnog odbora Telemach Fondacije, Marija Sinanović, direktorica edukativnog centra Yellow Brick, Zoran Vuković, direktor ustanove za stručno obrazovanje odraslih WMTA Banja Luka, te Luka Glibo, savjetnik direktora za mjere aktivne politike zapošljivanja iz JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.

IZJAVE

Ronald Sudić:

Kao banka koja na godišnjem nivou zapošljava od 100 do 120 radnika, od prvog dana njihobvog angažmana obuka je u našim rukama jer se radi o ljudima koji imaju uglavnom osnovnu kvalifikaciju. Najveći izazov je privući radnike traženih profila. Kako bi privukli nove radnikei mlade radimo brojne inicijative kao npr. 1400 osnovaca običavali smo o finansijskoj pismenosti te realizirali razne programe za studente – poput mini MBA na fakultetima u Sarajevu i Mostaru. Mi ne čekamo da mladi ljudi dođu nama već da ih mi privučemo i onboard-amo.

Hajdi Mostić:

70% našim zaposlenima je Telemach bio prvo zaposlenje. Ocjenjeni smo kao najbolji poslodavac i upravo je to najveći izazov kako privući i zadržati radnu snagu. Zbog toga smo osnovali akademiju kako da mlade osposobimo. Dobijanje spleta znanja i vještina je rezultat procesa dugotrajnog treninga ali I mentorskog treninga u našoj kompaniji. Jedan od razloga zašto mlade privlačimo je upravo da radimo na razvijanju njihovog kritičkog razmišljanja i da posao činimo što zanimljivijim. Druga karakteristika je razvoj naše korporativne kulture, koja zadržava naše zaposlene, promoviramo raznolikost, jednakost i transparentan sistem nagrađivanja i napredovanja.

Marija Sinanović:

Zadovoljstvo mi je što već surađujem sa sistemima koji već imaju razvijenu korporativnu kulturu poput UniCredit i Telemach. Ali imamo jako puno još sistema u kojima još uvijek kasnimo naročito BiH koja kasni nekih 10 godina u odnosnu na region. Naročito kad je u pitanju razvoj HR kulture u kompanijama. Postoji ogroman potencijal da se ti sistemi unaprijedi zbog toga su nam potrebni još edukativnih centara koji će donjeti neke nove metode u razoju korporativne i HR kulture.

Kao zaključak ovog skupa, učesnici su zajednički definisali zaključke koje je potrebno hitno adresirati nadležnim institucijama sa ciljem što uspješnijeg sprovođenja reforme radno-pravnog zakonodavstva sa krajnjim ciljem smanjenja nezaposlenosti i sprječavanja odlaska mladih obrazovanih ljudi u inozemstvo, te zadovoljavanje potreba poslodavaca za kvalificiranom radnom snagom i rješavanje praktičnih problema poslodavaca kada su u pitanju radnopravni odnosi.

Ono što je potrebno konkretno provesti kroz mjere javnih politika su sljedeće preporuke koje bi riješile glavni problem tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a to je rješavanje izazova zadržavanja domaće radne snage, sa jedne strane, i uvoz stranih radnika, s druge strane, i to kroz:

Uvođenje fleksibilnijih formi zapošljivanja
Konačno smanjenje doprinosa i poreza na rad
Olakšavanje procedura i digitalizacija
Usaglasiti propise kantona u FBiH, kao i entiteta i BD kako bi se izbjegao diskriminatorski tretman zaposlenika koji dolaze iz različitih političko-teritorijalnih jedinica te olakšalo poslovanje poslodavcima
Omogućavanje sticanja stručnih i praktičnih znanja u toku studija
Uspostavljanje boljeg sistema za stručno i dopunsko usavršavanje radnika


IZVOR: Poslovne novine